A+ A A-

Značaj kulture II dio

2. Kultura je kičma života i samosvojnost jednog naroda

Kultura je kičma života jednog naroda i njegova samosvojnost. Ona je sami temelj samosvojnosti jednog naroda. Kultura jednog naroda je ta koja može taj narod učiniti naprednim, cijenjenim, moćnim, znanim, tehnološkim, stvaralačkim i sa svjetskim ugledom. Ako kultura u jednom društvu bude izložena propadanju i jedna zemlja izgubi svoju kulturnu samosvojnost, čak ni vidovi unapređenja koje drugi potaknu u toj zemlji neće joj moći osigurati dostojno mjesto u zajednici čovječanstva niti sačuvati interese njenog naroda.[1]

3. Kultura je temeljno okrilje čovjekovog života

Mi kulturu smatramo temeljnim okriljem života čovjeka, a ne samo temeljnim okriljem učenja i sticanja znanja. Kultura svake zemlje je temeljno okrilje općeg kretanja te zemlje. Njeno političko i naučno kretanje također je u okrilju kulture. To je ono što jedan narod čini ili hrabrim, marljivim, odvažnim i nezavisnim ili poniznim, poniženim, podređenim, zaostalim i siromašnim. Kultura je veoma značajan činilac. Mi ne smijemo zanemariti kulturu, kulturni razvoj i kulturni odgoj. Kultura je također poput nauke, kultura nije kao samonikla biljka.[2] Gdje god da je ušao kolonijalizam, ukoliko je mogao da uništi kulturu datog naroda i stavi je pod svoj uticaj i oslabi, učvrstio je ondje i temelje svoje moći. A ako nacionalna i autohtona kultura na nekom mjestu, zbog svoje drevnosti, ukorijenjenosti i izražajnosti, nije uništena i nije iščezla, kolonizatori i okupatori nisu bili u mogućnosti da na duže razdoblje osiguravaju odatle svoje interese i bili su prinuđeni da napuste to područje. Ovo vrijedi za sve ekspanzionizme i osvajanja u prošlim historijskim razdobljima o kojima čitamo u historiji. Osvajači su mogli silom ostati i provoditi ciljeve svoje dominacije na onim teritorijima osvojenim mačem na kojima su mogli kulturu te zemlje uzeti pod svoj nadzor i njome raspolagati. Ponekad oni iskorjenjuju jednu kulturu tako što u potpunosti unište jezik jedne zemlje.[3]

 

 

4. Kultura je kao zrak

Kultura je poput zraka. Kada je čovjek udahnuo neki zrak, sa zrakom koji je udahnuo i sa snagom koju je dobio može načiniti dva koraka i kretati se naprijed, pa i sve ostale radnje proističu od onog zraka koji ste udahnuli. Ukoliko se na nekom mjestu zrak otruje, posljedice koje će se pojaviti na organima posljedica su onog otrova koji se nalazi u zraku. Ako se atmo sfera zagadi dimom ili narkoticima, kada vi to udahnete, vaše ponašanje će biti primjereno onome što ste udahnuli. Tako je i sa kulturom: mnoge od teškoća našeg društva mogu biti riješene stvaranjem kulture.[4]

 

5. Svi putevi zaista završavaju u kulturi

 Sa bilo koje strane da krećemo, vidimo da stižemo do kulture i putevi zaista završavaju u njoj. Za kulturu treba raditi.[5]

Među živim narodima u svijetu postoji saglasnost u procjeni da, ukoliko jedan narod dozvoli da njegova nacionalna kultura bude uništena navalom tuđih kultura, taj narod je propao. Nadmoćan narod je onaj čija je kultura nadmoćna. Upravo kulturna nadmoć može donijeti privrednu, političku, sigurnosnu, vojnu i svaku drugu nadmoć.[6]

 

Izvor: Sejjid Ali Hamenei, Temelji islamske kulture, sv.1, s perzijskog preveo Sabahuin Šarić, fondacija Mulla Sadra u BiH, Sarajevo 2014.



[1] Govor prilikom susreta s radnicima Radio-televizije Irana. (6. 5. 2004.)

[2] Govor prilikom susreta s ministrom obrazovanja i rektorima univerziteta. (6. 1. 2005.)

[3] Govor prilikom susreta s radnicima Radio-televizije Irana. (6. 5. 2004.)

[4] Govor prilikom susreta s predsjednikom Irana i članovima Vlade povodom Sedmice Vlade. (26. 8. 2007.)

[5] Govor prilikom susreta sa članovima Visokog vijeća kulturne revolucije. (10. 12. 1990.)

[6] Iz govora ajetullaha Hameneija na svečanosti potvrđivanja izbora predsjednika Republike gospodina Hašemija Rafsandžanija. (2. 8. 1993.)

  • Ocijeni
    (0 glasova)
  • Objavljeno u Kultura
  • Čitano 99 puta
Više iz kategorije: « Definicija kulture

Komentiraj

na vrh